25.07.2018. Blog, Istaknuto

Zastupnici u Europskom parlamentu sredinom su travnja usvojili nova EU pravila s pravno obvezujućim ciljevima za recikliranje otpada i smanjenje njegovog odlaganja. Zakonodavni paket o kružnom gospodarstvu uključuje izmjene nekoliko direktiva te postavlja obvezujuće rokove za države članice koje će, po novim pravilima, do 2025. godine morati reciklirati najmanje 55% komunalnog otpada, do 2030. najmanje 60%, a do 2035. godine 65% komunalnog otpada. Što se tiče ambalažnog otpada, zajednički cilj za recikliranje je 65 posto do 2025. (te zatim 70 posto do 2030.), s odvojenim ciljevima za specifične materijale. Obvezno je i smanjenje odlaganja pod zemljom na najviše 10 posto komunalnog otpada do 2035. godine.

Iznimka su države članice, među kojima je i Hrvatska, koje su 2013. godine reciklirale manje od 20% komunalnog otpada ili odlagale više od 60% na odlagalištima, a koje su dobile mogućnost odgode od 5 godina za ispunjavanje navedenih ciljeva. Hrvatska, naime, prema posljednjim dostupnim podacima, po glavi stanovnika godišnje stvara oko 403 kg otpada, od čega se reciklira samo 21,5 posto, spaljuje 0,1 posto, a najveći dio se odlaže – čak 78,4 posto.

Za usporedbu, neke zemlje poput Švedske, Danske, Nizozemske i Belgije odlažu svega jedan posto otpada, a Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska praktički više nemaju komunalnog otpada na deponiju. Hrvatska se nalazi u „društvu“ Cipra, Grčke, Latvije i Malte, koje još uvijek odlažu više od tri četvrtine komunalnog otpada.

Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna – duža – vrijednost proizvoda. Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada.

Za usporedbu, linearni model, u kojem se proizvodi bacaju nakon korištenja, zahtijeva velike količine jeftinih materijala i energije. Planirano zastarijevanje proizvoda također je dio ovog modela protiv čega se Parlament bori u novom prijedlogu pravila.

Koje su onda prednosti kružnog gospodarstva? Sprečavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom upotrebom otpada i sličnim mjerama poduzeća u EU-u mogla bi ostvariti neto uštedu od 600 milijardi eura, odnosno 8 % godišnjeg prometa, a godišnje bi se emisije stakleničkih plinova ujedno smanjile za od 2 % do 4 %. Uvođenje principa kružnog gospodarstva smanjilo bi se i pritisak na okoliš, povećala sigurnost nabavke sirovina, konkurentnost i inovacije, otvorilo bi se, prema procjenama, 580 tisuća novih radnih mjesta, a potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode.