11.04.2018. Blog, Istaknuto

U Hrvatskoj se godišnje baci preko 400 tisuća tona hrane ili više od tisuću tona na dan. S obzirom da ove brojke zvuče dosta apstraktno – vizualizirat ćemo ih. Tisuću tona dnevno težina je 25 zrakoplova Airbus A320 kojim naša nacionalna avio-kopanija prevozi putnike diljem Europe. A kad to podignemo na godišnju razinu – govorimo čak o 10.000 zrakoplova istog tipa. I onda nam ostaje da 10.000 zrakoplova poslažemo jedan do drugog i dobijemo 370 kilometara odnosno točnu udaljenost između Zadra i Varaždina. A više od milijun građana Hrvatske nalazi se u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. No, problem ne postoji samo kod nas…

U Europskoj uniji tako se baci gotovo 88 milijuna hrane godišnje što je otprilike 20% ukupno proizvedene hrane, dok je postotak građana u riziku od siromaštva veći i iznosi 25%. Osim što je riječ o etičkom i ekonomskom problemu, bacanje hrane predstavlja i veliki problem po pitanju zaštite okoliša.

Što možemo napraviti kako bismo smanjili prekomjerno bacanje hrane? Da bi bilo učinkovito, sprječavanje rasipanja hrane mora se odvijati na svim razinama – svjetskoj, europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj. Te na kućnom pragu! Jer ostaci hrane s tanjura u Hrvatskoj još uvijek najčešće završe u kanti za smeće s drugim otpadom, i to impulzivno – bez da razmislimo o posljedicama tog postupka.

I dok UN i Europska unija – kroz ciljeve održivog razvoja, paket za kružno gospodarstvo, poticanje doniranja hrane te brojne informativne kampanje – problem nastoje riješiti globalno, a resorno Ministarstvo stvari posložiti nacionalno, na nama samima je da problem počnemo sustavno rješavati na vlastitom pragu.

Evo što možete napraviti:

  1. Planirajte kupnju unaprijed: prije odlaska u trgovinu napravite inventuru hladnjaka i složite meni za cijeli tjedan; popis za kupovinu nosite sa sobom i pridržavajte ga se – ne kupujte impulzivno (i ne idite u kupovinu gladni)!
  2. Provjerite datume: ako ćete namirnice konzumirati odmah, odaberite one čiji je rok pri isteku; ako pak ne znate kada ćete ih iskoristiti, birajte namirnice s dužim rokom trajanja; prilikom slaganja namirnica novokupljene smjestite u stražnji dio hladnjaka, a proizvode koji su tamo već neko vrijeme prebacite naprijed.
  3. Iskoristite ostatke hrane: umjesto da ih bacite u smeće, ostatke hrane sljedećeg dana iskoristite za ručak ili večeru.
  4. Zamrznite ono što vam ne treba: jer zamrznuti možete gotovo sve – od kupljenih proizvoda kojima još nije istekao rok do ostataka skuhane hrane. 
  5. Kompostirajte: ako ste u mogućnosti, ostatke voća i povrća odlažite u jednu posudu te ćete, nakon nekog vremena i uz dodavanje mikroba, imati bogat i dragocjen kompost za svoje biljke.

I za kraj informirajte se! Istraživanje Eurobarometra, naime, pokazalo je kako manje od 50% građana Europske unije razumije značenje oznaka upotrijebiti do i najbolje upotrijebiti do pa namirnice bacaju odmah nakon isteka navedenih rokova, iako u drugom slučaju hrana može biti dobra još danima. Tako od navedenih 88 milijuna tona hrane koja se godišnje baci u EU zemljama, gotovo 10% se odnosi na hranu koja je bačena zbog isteka roka. Najviše se bacaju voće i povrće, pekarski proizvodi, meso (uključujući ribu i perad) te mliječni proizvodi. Stoga je Europska komisija u Završnom izvješću studije o datumima i drugim informacijama na etiketama hrane i prevenciji bacanja hrane pozvala na izradu tehničkih smjernica za ujednačenije označavanje hrane kao i ispitivanje mogućnosti za produženje roka trajanja prehrambenih proizvoda. Dodatno, prozvani su i proizvođači da ulože veće napore u otklanjanje problema nečitljivih deklaracija.