17.05.2018. Blog, Istaknuto

Svi mi imamo omiljene odjevne predmete, ali i puno više onih koji stoje negdje u kutu ormara i nismo ih ni vidjeli, a kamoli odjenuli godinama. I iako si često postavimo pitanje treba li nam sva ta odjeća i zašto smo je uopće kupili, koliko se često upitamo kako (nepotrebnim) gomilanjem tekstilnih predmeta utječemo na okoliš? Jer svatko od nas godišnje odbaci više od 10 kilograma tekstila, od čega 9.5 kilograma završi na otpadu. A za proizvodnju samo jedne pamučne majice kratkih rukava potroši se oko 2.700 litara vode, što je dostatno jednoj osobi za 2,5 godina.

Iako nije medijski atraktivan kao, primjerice, plastični otpad, i tekstilni je otpad veliki problem za okoliš i prirodu, posebice u zadnjih nekoliko godina u kojima svjedočimo eskalaciji tzv. „brze“ mode. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 50.000 tona tekstilnog otpada, a 97% ga završi na odlagalištima, iako je riječ o biorazgradivom otpadu koji je vrijedna i profitna sirovina. Samim time, potrebno je intenzivno raditi na promjeni percepcije prikupljanja i sortiranja tekstualnog otpada, a kako bi se povećale količine i pretvorilo ga se u biznis i zaradu. Navedeno je predviđeno i RH Planom gospodarenja otpadom 2017 – 2022. prema kojem je do 2020. godine potrebno smanjiti odlaganje biorazgradivog otpada za 35 posto mase te imati 50 posto odvojenog prikupljanja otpadnih sirovina, stakla, plastike, metala itd. Europski su ciljevi još optimističniji te je prema njima do 2030. godine potrebno smanjiti odlaganje otpada na svega 10 posto, dok se u Hrvatskoj trenutno odlaže i više od 80 posto.

Ponovnim iskorištavanjem i recikliranjem tekstila ostvaruju se ekološke i ekonomske dobrobiti te se smanjuju površine potrebne za odlagališta otpada, smanjuje se pritisak na prirodu i okoliš, pridonosi se balansiranju ekonomije te se štedi energija.

Pa kako onda svatko od nas može doprinijeti smanjenju količine tekstilnog otpada? Nekoliko je načina:

  • odjeću koja je u dobrom stanju, ali je ne nosite, donirajte humanitarnim udrugama ili je prodajte na buvljaku;
  • umjesto razvikanih trgovačkih centara posjetite second-hand shop; osim što ćete biti u trendu, i novčanik će vam biti zahvalan;
  • kupujte stvari za koje je izgledno da ćete ih nositi dugo vremena;
  • prilikom kupnje, obratite pozornost na sastav odjeće i odaberite onu napravljenu od recikliranih materijala; svakako izbjegavajte sintetičke materijale, jer su prepuni mikro čestica plastike, koje nakon pranja kroz odvode završe u vodi i morima.