Postavke kolačića

Naša stranica koristi kolačiće

Neki od njih du neophodni za ispravan rad stranice, dok neke možete ugasiti u postavkama.

Projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda strukturnifondovi.hr europski-fondovi.eu/konkurentnost-i-kohezija
Fondovi loga

Blog: Jesmo li spremni reciklirane materijale prihvatiti kao sedmi resurs?

Blog: Jesmo li spremni reciklirane materijale prihvatiti kao sedmi resurs?

21. 09. 2018.

U nedjelju, 18. ožujka 2018. diljem svijeta obilježen je prvi Svjetski dan recikliranja, koji je pokrenut s ciljem osvješćivanja javnosti o važnosti recikliranja. Brojnim inicijativama željelo se osvijestiti vlade, industrije, zajednice i pojedince da na uporabne predmete koji se mogu reciklirati počnu gledati kao na sirovinu, a ne otpad te na taj način potaknuti učinkovitije recikliranje, kako bi se osigurala budućnost planeta i novih naraštaja. Klimatske su promjene prevladavajuće ekološko pitanje današnjice, a intenzivni razvitak industrije recikliranja nužan je za borbu protiv razornih učinaka ovih promjena. Istraživanja, naime, pokazuju kako se recikliranjem (u industriji, ali i na kućnom pragu) može smanjiti emisija CO2 u količinama većima od onih koje na godišnjoj razini proizvodi cjelokupna zrakoplovna industrija.

Šest glavnih resursa odavno je poznato svima – to su voda, zrak, ugljen, nafta, prirodni plin i minerali. Međutim, svi su oni ugroženi „planinama“ odbačenog otpada koji se često nepravilno odlaže, spaljuje ili na neki drugi način uništava, čime dolazi do zagađenja tla, zraka i voda. Stoga je potrebno pronaći načine kako plastične boce, kutije, staru odjeću ili dijelove računala oporabiti odnosno dati im novu namjenu. I to na globalnom nivou. Jer je budućnost okoliša odnosno zdravih ekosustava od iznimne važnosti i jedno ako postane globalna briga te ako snagu recikliranih materijala kao sedmog resursa prepoznaju čelnici diljem svijeta, mogu se dogoditi promjene ključne za očuvanje našeg planeta.

Prednost otpada kao sedmog resursa jest što se, za razliku od osnovnih šest, može ponovno koristiti, ponekad i na neodređeno vrijeme, u domovima ili  industriji te je riječ o vrijednom resursu za koji postoji tržište. Osim što pomaže u borbi protiv klimatskih promjena te očuvanju dragocjenih primarnih resursa, recikliranje potiče i lokalno zapošljavanje kao i unapređenje industrije te može značajno doprinijeti smanjenju nedopuštenog odlaganja otpada.

Ponovnu upotrebu vrijednih materijala iz otpada potiče i Europska unija. Tako su veleposlanici EU-a u veljači odobrili privremeni sporazum o četiri zakonska prijedloga o otpadu, koji je postignut s Europskim parlamentom, a koji će dovesti do povećanja stope recikliranja te pridonijeti stvaranju kružnog gospodarstva. Dodatno, unaprijedit će se način na koji se gospodari otpadom. Države članice složile su se da će do 2023. pripremiti za ponovnu oporabu ili reciklirati 55% komunalnog otpada, dok će taj postotak 2030. iznositi 60%. Osim toga, od 1. siječnja 2025. države članice morat će uspostaviti odvojeno prikupljanje tekstila i opasnog otpada iz kućanstava, a postavljeni su i ciljevi za biološki kao i ostale vrste otpada.

Prema istraživanjima Planet Aida, svjetsko stanovništvo konzumiralo je više prirodnih resursa u zadnjih 50 godina nego u svoj povijesti koja je tome prethodila. Međutim, postotak udjela recikliranih materijala u industriji (prema Bureau of International Recycling) je svega 40%, što je iznimno malo ako znamo da zapisi o recikliranju postoje već u Bibliji, pa čak i ranije. Tako ljudi otapaju i oporabljuju metal od 700. godine prije nove ere, a zapisi o recikliranju metala nađeni su i na glinenim pločama iz doba Mezopotamije i drevnog Egipta. Stari Kinezi između 50 i 100 godine nove ere počeli su proizvoditi rižin papir kojeg su koristili i za izradu odjeće, prozora i rubaca. Više zanimljivih informacija o prvim zapisima o recikliranju možete pronaći ovdje.

Stoga je BIR krajem prošle godine izdao manifest sa sedam obveza kojim poziva čelnike diljem svijeta da intenzivnije surađuju na unapređenju i promociji recikliranja. Obveze uključuju međunarodne sporazume koji promiču recikliranje, promoviranje održive trgovine recikliranim materijalima, edukaciju javnosti, oblikovanje zajedničkog jezika vezanog uz recikliranje, rad s industrijom, podržavanje inovacija, istraživanja i inicijative koje potiču bolje prakse recikliranja te predstavljanje recikliranja kao zajedničkog problema zajednica, uz podršku domaćinstvima i industrijama da osiguraju sedmi resurs za ponovnu upotrebu.