Blog: Zašto je kraljica Elizabeta II. zabranila plastične slamke na svom dvoru?

Odgovor na pitanje iz naslova leži u činjenici da je za proizvodnju plastične slamke potrebno svega nekoliko sekundi, koristimo je par minuta, a u okolišu se razgrađuje i do 500 godina. A dok se razgrađuje, značajno šteti biljnom i životinjskom svijetu – kako onom kopnenom, tako i morskom. Koliko je problem velik govori i podatak kako se samo u Sjedinjenim Američkim Državama godišnje upotrijebi oko 500 milijuna plastičnih slamki, što je dovoljno za napuniti više od 46.000 školskih autobusa, a većina njih završi na smetlištima ili u oceanima.

Slamke, naravno, nisu jedini problem, jer je ista situacija sa svom plastikom za jednokratnu upotrebu, poput plastičnih čaša i tanjura, pribora za jelo i sl. Stoga u posljednje vrijeme svjedočimo sve većem broju inicijativa koje ograničavaju ili u potpunosti zabranjuju upotrebu jednokratne plastike. Uz kraljicu Elizabetu II. tu su još i BBC, čiji zaposlenici i posjetitelji godišnje troše oko 2 milijuna plastičnih čaša, a čiju će upotrebu zabraniti do iduće godine, kao i lanac restorana Wagamama, čiji gosti uskoro neće moći omiljena pića piti na slamku. Zanimljivu inicijativu ima i neprofitna organizacija 1 Million Women, koja poziva na bojkot trgovačkih lanaca koji prodaju voće zapakirano u plastiku.

Ipak, najveći utjecaj na smanjenje proizvodnje, a time i upotrebe jednokratne plastike imat će inicijative vodećih globalnih ekonomija kao i kontinuirana edukacija od najmanjih nogu. Tako je u siječnju ove godine Europska komisija donijela prvu europsku strategiju za plastiku čiji je cilj zaštititi okoliš od onečišćenja plastikom. Navedenom strategijom želi se utjecati na promjenu svijesti kod građana i promijeniti način na koji se proizvodi dizajniraju, proizvode, upotrebljavaju i recikliraju u Europskoj uniji. Novi planovi predviđaju da do 2030. godine sva plastična ambalaža na tržištu Europske unije bude prikladna za recikliranje, da se potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu smanji te da se poveća stopa njezine ponovne upotrebe. Trenutno se u Europi svake godine proizvede 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja. Upravo je zbog navedene činjenice plastika postala globalni ekološki problem.

A kako će se navedeno odraziti na svakodnevni život građana Europske unije? Prema podacima recentnih istraživanja, Europljani su iznimno zabrinuti zbog utjecaja plastike na zdravlje i okoliš koja, primjerice, u svijetu čini čak 85% otpada na plažama. Stoga pozdravljaju strategiju zahvaljujući kojoj će lakše prepoznati, odvajati, ponovno upotrijebiti i reciklirati plastiku te će moći donositi odluke koje su dobre za okoliš.

Slična je situacija i u Sjedinjenim Američkim Državama u kojima već neko vrijeme traje #SheddTheStraw inicijativa, kojom se potrošači pozivaju da smanje upotrebu jednokratne plastike i na taj način doprinesu zaštiti mora i oceana koji su dom brojnim životinjama.